Izlet župnog zbora

Detalji

Objavljeno: utorak, 16. svibnja 2023.

Članovi župnog zbora "Fra Grga Martić" su u subotu 13. svibnja 2023. imali priliku pjevati, moliti, družiti se i na izletu.

Nakon pjevanja na jutarnjoj misi u kripti nove župne crkve u Posušju zaputili smo se najprije u posjet Karmelu sv. Ilije na Buškom jezeru. U Karmelu smo vidjeli izložbu narodnih nošnji, čipki i drugih vrijednih rukotvorina te fotografije narodnih običaja, liturgijskih obreda u narodnim nošnjama.

Poseban dojam na članove zbora ostavilo je unutarnje uređenje samostanske crkve koje je djelo nekoliko umjetnika, a najvećim dijelom akademskog kipara Ilije Skočibušića. Od naših domaćina karmelićana čuli smo u najvažnijim crtama o karmelskom redu i karmelskoj duhovnosti koja naglasak stavlja na molitvu i boravak u Božjoj prisutnosti.

Iz jednostavnosti i gostoljubivosti Karmela sv. Ilije nastavili smo put prema Šibeniku, rodnom gradu prvog proglašenog hrvatskog sveca.

Upoznavanje Šibenika započeli smo posjetom Tvrđavi sv. Nikole, renesansne vojne utvrde koja se nalazi na UNESCOVOJ listi zaštićene svjetske baštine. Do utvrde je moguće doći s kopna šetnicom sv. Ante, ali jedini ulaz u utvrdu je s morske strane i stiže se brodom iz Šibenika. Tako smo se i mi u veselju i pjesmi vozili Kanalom sv. Ante koji je jedini morski prilaz Šibeniku i stigli do Tvrđave sv. Nikole izgrađene u 16. stoljeću na malenom otoku Ljuljevcu i koja površinom zauzima gotovo cijeli otočić. Na tom mjestu nekada je bio benediktinski samostan sv. Nikole. Tvrđava pravilna i neobična oblika od kamena i opeke izgrađena je u 16. stoljeću dok je Šibenik bio pod vlašću Venecije, a s kopna prijetila opasnost od turske vojske.

Tvrđava je preživjela nekoliko državnih uređenja od kojih je svako na neki način utjecalo na nju, bilo unaprjeđivanjem tehnike, bilo pustošenjem.

Nakon ručka prošetali smo starim šibenskim ulicama bogatim poviješću i stigli do posebnog renesansnog bisera, Katedrale sv. Jakova. Upravo taj dan,13. svibnja, u Šibeniku se slavio blagdan Gospe od suza. Povezan je sa slikom Blažene Djevice Marije koja se nalazi iznad glavnog oltara Katedrale. Pouzdano je i dokazano da je slika dva puta plakala. Suze su predoznačile dolazak teških vremena za Šibenik, jednom od opasnosti od turskih osvajanja, jednom pred epidemiju kuge koja je u 17. stoljeću teško pogodila Šibenik i desetkovala stanovništvo.

Kako ljepota Katedrale sv. Jakova nikog ne ostavlja ravnodušnim, tako smo se i mi divili radu starih majstora. "Strmim stubama" stigli smo do srednjovjekovnog mediteranskog botaničkog vrta sv. Lovre u kojemu je i danas zasađeno ljekovito i začinsko bilje. Nakon lagane šetnje rivom svoj boravak u Šibeniku završili smo posjetom Crkvi sv. Frane koja je nacionalno svetište prvog proglašenog hrvatskog sveca, sv. Nikole Tavelića. Tu smo u tišini proveli neko vrijeme u osobnoj molitvi utječući se zagovoru sv. Nikole Tavelića, zahvalni Bogu za ovaj lijepi izlet i za sve što nam u životu daruje.